Category Archives: razmisljanje

Pogrešna predviđanja

pogresna predvidjanja

“Mislim da na svetu može da se proda maksimalno pet kompjutera.”

Tomas Vatson, predsednik IBM-a, 1943.

“640k je više nego dovoljno za bilo kog korisnika.”

Bil Gejts, 1981

“Obzirom da kalkulator ENIAC ima 18 000 vakumskih cevi i teži 30 tona, kompjuteri u budućnosti će možda imati manje od 1000 vakumskih cevi i težiće samo tonu i po.”

Popularna mehanika, 1949. Continue reading Pogrešna predviđanja

Internet i ušteda u ekonomskoj krizi

Svetska ekonomska kriza. Kriza je i u Srbiji, naravno. Svima već poznata tema. O rešenjima kako preživeti krizu, kako štedeti, govori se na svim televizijama, novinama, pijacama, u parkovima. Kao rešenja nude  se smanjivanje/zamrzavanje plata, penzija, porez na primanja, porez na imovinu, luksuz, krediti od MMF-a, Evropske Banke, fuzija ministarstava. Obzirom da se profesionalno bavim internetom, razmišljam, kako bi internet mogao da pomogne državi u uštedi.

ušteda zahvaljujući internetu u ekonomskoj krizi

Recimo da sva javna preduzeća, lokalne samouprave, ustanove, svi koji se finansiraju iz republičkog, pokrajinskog ili lokalnog budžeta imaju internet. Konstantan, gde nije potrebna prevelika brzina, tako da se ADSL, kablovski ili bežični internet može koristiti za nekih 1500 dinara mesečno. Koje uštede može on doneti adekvatnim, konstantnim i pametnim korišćenjem? Continue reading Internet i ušteda u ekonomskoj krizi

Kako Youtube odredjuje „related videos“?

Kako Youtube određuje „related videos“? Za većinu videa koje se nalaze na Youtube jasno nam je kako su određeni related videos, odnosno povezani video snimci. Imaju zajedničke tagove, barem jedan, nalaze se u istoj kategoriji (komedija, nauka i tehnika, …) imaju iste delove naslova, ili su im delovi tekstova iz opisa isti. Međutim, ako neki video nema dovoljno povezanih videa ni po jednom od ovih osnova, kako Youtube odredi koje video snimke da stavi u “related” deo? Nekada čak I kada ima desetine hiljada videa ako ni po kom drugom osnovu, a ono barem u istoj kategoriji, pojavi se kao povezani neki video za koji ne vidimo nikakvu očiglednu vezu.

Prvi primer – Jim Jarmusch video

Uz ovaj video, sa naslovom “Jim Jarmusch na Kustendorfu” među povezanim našla su se i ova tri videa:
“Black Box – I Don’t Know Anybody Else (Acapella) – Polydor Records – 1990”
“Happiness Scene I Couldn’t Stop Laughing At”
“Google I/O ’08 Keynote by Marissa Mayer”

povezani-video-dzarmus

Ama baš Continue reading Kako Youtube odredjuje „related videos“?

Negativna izborna kampanja

Mila Iskrenović je nezavisni politički kandidat za predsednika Opštine Karpoš, grad Skopje, Makedonija. Prvi put se za predsednika opštine kandidovala 2005. godine i privukla pažnju, između ostalog, i neobičnom, negativnom izbornom kampanjom, bar delom negativnom, što se ogledalo u spotu koji je urađen tada za nju. Predizborni slogan je tada bio “Nemojte da glasate za Milu”. Evo tog intrigantnog spota

Svakako zanimljiva ideja. Objašnjeno je da ne treba da se Continue reading Negativna izborna kampanja

IT ratovanje

IT ratovanje

U vreme kada je internet ušao u svaku poru društva i svačiji život, u gradu Reinbachu kraj Bonna nemačka vojska se priprema za novi tip ratovanja – digitalno ratovanje.

Nemački general Friedrich Wilhelm Kriesel komandant je jedinice drugačijih nemačkih ratnika, obrazovanih na Bundeswehrovim odeljenjima za IT, koji nove ratne metode uvežbavaju na kompjuterima – svom glavnom oružju. Njegov je zadatak istrenirati jedinicu sastavljenu od 76 vojnika-hakera za cyber rat.

Mnoge su svetske vlade prepoznale uništavanje kompjuterskih sistema ili ometanje elektronskog poslovanja u nekoj državi, smetnji rada vlade, banaka, ali i nuklearnih postrojenja, kao ključan deo ratovanja u Continue reading IT ratovanje

Twitter i politika u Srbiji

Twitter je počeo da se širi i na politiku u Srbiji. Najpre je pre nekog vremena Čedomir Jovanović otvorio Twitter nalog i počeo da prati dosta ljudi iz Srbije. Mnogi su naravno, dodali i njega u “followere”. Onda je neko vreme bilo zatišje, te se na Twitter-u pojavio Bogoljub Karić. Ili bar neko ko se na Twitter-u predstavlja kao on. Obzirom da je prvi i za sada jedini twit koji je poslao “Bogoljub” link ka Continue reading Twitter i politika u Srbiji

Korist od interneta za restoran

restoran

John Andrews iz Masačuseca je čovek koji za promociju svog restorana itekako koristi internet. Pre svega, tu je sajt restorana urađen u WordPress softveru, dakle blog osnova, i apdejtuje se novim postovima gotovo svakodnevno. Bira se “mušterija dana” i objavi post sa slikom i kratkim tekstom o toj mušteriji, postavljaju fotografije specijaliteta, objavljuju promocije i sve novosti vezane za restoran.

Džonov restoran takođe ima i svoju Continue reading Korist od interneta za restoran

Na mejl ne odgovaramo

Na sajtu sa oglasima za zapošljavanje Job.co.rs naiđoh slučajno na oglas koji je određena firma postavila a u kojem oglašava potrebu za inženjerom poljoprivrede. Lepo što koriste i internet u potrazi za novim radnikom, pogotovu što radnik treba da poseduje i “poznavanje rada na računaru”, međutim evo zanimljivosti. Prijave treba slati na mejl, i paralelno sa tim, u oglasu stoji da na mejl ne odgovaraju Continue reading Na mejl ne odgovaramo

Always Look on the Bright Side of Life

Celog dana sam nešto u “motivacionom” raspoloženju, pa hajde da napišem i jedan post u tom duhu. Nešto malo o “Always Look on the Bright Side of Life” pesmi. Naslov je zaista prava motivacija, “Uvek gledaj svetlu stranu u životu”. Ne dozvoli da te niko i ništa “spusti”. Više optimizma. Više akcije i osmeha.
Verovatno većina ljudi starijih od 15 godina zna za ovu pesmu iz filma Brajanovo Žitije, filma koji su napravili poznati Monti-Pajtonovci. A nakon filma, izvodili su je i:
Isabell Werth, Art Garfunkel, Bruce Cockburn, Brobdingnagian Bards, Preston North End Football Club, Iron Maiden, Billie Joe Armstrong, Heaven’s Gate, Emilie Continue reading Always Look on the Bright Side of Life

Koriscenje nasih slova sa kvacicama u pretragama

Istraživao sam malo na Google Trends koliko ljudi sa ovih prostora koriste takozvane kvačice u pretragama. Da li se češće u Google unose reči sa č,ć,š,ž ili se umesto njih unose c,s,z? Zanimljivo je da se to prilično razlikuje od države do države. Naime, u Srbiji i Bosni i Hercegovini se u polje za pretragu više ukucavaju reči gde C, S i Z zamenjuju Č,Ć i ostala slova sa kvačicama dok se u Hrvatskoj i Sloveniji reči u većem broju slučajeva unose baš onako kako se i pišu na domaćem jeziku.
Evo slike sa uporednim podacima Continue reading Koriscenje nasih slova sa kvacicama u pretragama