Category Archives: elektronsko poslovanje

Poljoprivreda i e-trgovina

Poljoprivredni sektor je jedan od retkih preostalih sektora u kojima e-trgovina tek treba da ima značajan uticaj. Postoji nekoliko razloga za to: lanac snabdevanja poljoprivredom često kontrolišu dobro ukorenjeni posrednici što je logistički izazov.
Rukovanje kvarljivim proizvodima je složeno i većina potrošača i dalje radije kupuje namirnice lično nego putem interneta, s obzirom na nedosledan fizički izgled svežih proizvoda, posebno voća i povrća ali i sadnica voća, rasada povrća, sadnica jabuka i slično.

Continue reading Poljoprivreda i e-trgovina

Tržište testiranja softvera nastavlja rast

softver testing

Svetsko tržište usluga testiranja kompjuterskog softvera nastavlja rast i procenjuje se da će do 2013. dostići vrednost od 56 milijardi dolara, uprkos svetskoj ekonomskoj krizi, pokazala je studija koju je izradila konsultantska firma Ovum.

Sve više kompanija seli svoje usluge testiranja u inostranstvo, autsorsuje posao, kako se sve češće kaže. Indija tu učvršćuje svoju poziciju najpopularnije destinacije.

“Oba tržišta, i ono usluga testiranja dodeljenih podizvođačima i onih koje kompanije sprovode same, doživeće rast u sledeće četiri godine, ali ne vrtoglavom brzinom kao u protekle četiri godine”, ističe Ovum.

“Uprkos tom usporavanju, usluge testiranja zabeležiće ukupnu godišnju stopu rasta od 9,5% u razdoblju od 2008. do 2013, višu od većine drugih tržišta usluga vezanih Continue reading Tržište testiranja softvera nastavlja rast

Internet i ušteda u ekonomskoj krizi

Svetska ekonomska kriza. Kriza je i u Srbiji, naravno. Svima već poznata tema. O rešenjima kako preživeti krizu, kako štedeti, govori se na svim televizijama, novinama, pijacama, u parkovima. Kao rešenja nude  se smanjivanje/zamrzavanje plata, penzija, porez na primanja, porez na imovinu, luksuz, krediti od MMF-a, Evropske Banke, fuzija ministarstava. Obzirom da se profesionalno bavim internetom, razmišljam, kako bi internet mogao da pomogne državi u uštedi.

ušteda zahvaljujući internetu u ekonomskoj krizi

Recimo da sva javna preduzeća, lokalne samouprave, ustanove, svi koji se finansiraju iz republičkog, pokrajinskog ili lokalnog budžeta imaju internet. Konstantan, gde nije potrebna prevelika brzina, tako da se ADSL, kablovski ili bežični internet može koristiti za nekih 1500 dinara mesečno. Koje uštede može on doneti adekvatnim, konstantnim i pametnim korišćenjem? Continue reading Internet i ušteda u ekonomskoj krizi

IT ratovanje

IT ratovanje

U vreme kada je internet ušao u svaku poru društva i svačiji život, u gradu Reinbachu kraj Bonna nemačka vojska se priprema za novi tip ratovanja – digitalno ratovanje.

Nemački general Friedrich Wilhelm Kriesel komandant je jedinice drugačijih nemačkih ratnika, obrazovanih na Bundeswehrovim odeljenjima za IT, koji nove ratne metode uvežbavaju na kompjuterima – svom glavnom oružju. Njegov je zadatak istrenirati jedinicu sastavljenu od 76 vojnika-hakera za cyber rat.

Mnoge su svetske vlade prepoznale uništavanje kompjuterskih sistema ili ometanje elektronskog poslovanja u nekoj državi, smetnji rada vlade, banaka, ali i nuklearnih postrojenja, kao ključan deo ratovanja u Continue reading IT ratovanje

EUstat istrazivanje o firmama na internetu

EUstat agencija istrazivanjeAgencija za statistiku Evropske Unije, EuroStat objavila je rezultate istrazivanja, a u vezi koriscenja interneta, firmi sa 10 i vise zaposljenih iz drzava clanica Evropske Unije u 2008. godini.

93% firmi ima pristup internetu. U tom pogledu idealan je Island gde svih 100% firmi sa 10 i vise zaposljenih ima pritup internetu. Odmah iza njega su Norveska i Finska sa 99% i Danska sa 98%. Na zacelju je Rumunija sa 67 procenata.
Kada je rec o brzom internetu, i tu je Island prvi sa 99%, pa Spanija, Francuska i Finska sa 92%. Manje od 60% firmi koje imaju brz internet su jedino u Rumuniji (44%), Litvaniji (56%) i Poljskoj (59%).

Ovo istrazivanje nam daje i podatke koliko firmi ima svoj sajt. Ukupno to je 64% firmi a prednjace Danska sa Continue reading EUstat istrazivanje o firmama na internetu

Velika potraznja za iPhone programerima

iPhone softverPotraznja za Iphone programerima je sve veća. U proteklih 6 meseci ponuda poslova ovog profila porasla je za 500%. ODesk, renomirana firma za autsorsing objavljuje podatak da je u zadnjih mesec dana samo na njihovom sajtu postavljeno 140 oglasa za iPhone softver programere i konsultante. Ranije je to bila cifra oko 30 poslova mesecno.

Na programiranju iPhone aplikacija da se i odlicno zaraditi. Tako Steve Demeter, programer tvorac Trism igrice za Iphone, koja kosta 5 dolara, u prvih 2 meseca na njoj je ostvario profit od 250.000 dolara.
Shane Vitarana prodaje svoj Drum Kit muzicki softver za iPhone po ceni od 1 dolar. U proseku dnevno ima oko 500 kupaca.

Fakulteti su takodje shvatili znacaj Iphone-a i aplikacija za njega, kao i poslovnu priliku, te su poceli da uvode posebne predmete i kurseve za razvoj iPhone aplikacija. Medju prvima je Stenford Univerzitet sa svojim kursom za razvoj iPhone softvera. Apple je u tu svrhu razvio citav Univerzitet Program gde nudi fakultetima razne vrste pomoci u organizovanju ovakvih kurseva.

i u Australiji cekaju na pare

Darren RowseObzirom da dosta ljudi sa ovih prostora koji se bave internet poslom i dobijaju cekove iz inostranstva od Google, Chitika, Alertpay, i drugih firmi, ima problem u nekim bankama prilikom unovcavanja cekova, hteo bih da vam kazem da nije Balkan jedini problem. Mnogi se zale jer u nekim bankama moraju da cekaju da cek prodje proveru pa tek za 2-3 nedelje da budu isplaceni. Ima banaka i sluzbenika koji kad nekoliko puta unovcite cek od iste firme naredne odmah isplacuju i bez provere. Nego, da se vratim na ono – nije problem samo kod nas. Darren Rowse, Australijanac, vlasnik velikog Problogera koji zaradjuje oko 20.000 dolara mesecno, pise otvoreno pismo Amazonu gde ih podseca da je do sada od njih samo zaradio oko 70.000 dolara (inace bloguje 5 godina, ne znam od kada Amazon affiliate) i predlaze im da ukljuce opciju wiretransfera za isplatu. Naime, on kaze da u Australiji cekove vece od 2.000 dolara banke salju na proveru pre isplate tako da od trenutka od kada preda cek u banku on ceka 6 nedelja dok ga unovci. Eto, da ne mislimo da se samo kod nas na to ceka i da su samo nasi po bankama nesposobni. 🙂

Brus Li i emocionalni sadrzaj

Najposeceniji sajtovi, bilo da prodaju nesto direktno, indirektno, ili nijedno od ta dva, pokusavaju da vas emocionalno vezu za sebe. Pokusavaju, i mnogi uspevaju, da naprave emocionalni kontakt sa posetiocima, kupcima, klijentima, … Zato i ne postoji uspesan softver koji potpuno sam vodi e-prodavnicu, forum, pise blog. Ima pokusaja da se stvar potpuno automatizuje ali su uglavnom slabo prihvaceni od strane posetilaca. Potrebno je uneti emocije kako bi se uspelo. I u zivotu i na internetu. To je i Brus Li imao na umu dok uci svog sticenika na ovom videu. Kaze da cak i dok udaras neprijatelja, udarac mora imati emocionalni sadrzaj. Ne bes, vec emociju (mada je i bes emocija, ali ‘ajde). To je, kaze Brus Li, kao kad prstom pokazujes na Mesec. Ne koncentrises se na prst jer ces izgubiti iz vida svu bozanstvenost Meseca.

Kada je vreme za promociju

neuspela i prerana promocija

 

Zadnjih dana video sam par sajtova koji su krenuli sa promocijom na nekim socijalnim mrezama, forumima … prerano. Pa resih da napisem ovaj tekst o tome kada je pravo vreme da se krene sa promocijom. Ili bolje, pre kog vremena nikako ne kretati sa oglasavanjem, buzz-om i slicno. Ako imate blog, nikako pre no sto napisete desetak postova. Za forume, dok u svakom subforumu nema desetak tema sa priblizno toliko postova. Krenuli ste sa onlajn prodavnicom. Dok imate 2, 3 proizvoda ne promovisite se. Veoma lose deluje kada neko vidi negde na netu vasu reklamu, poziv na uclanjenje, pricu o njemu, ode do vas i vidi takoreci prazan sajt. Da ne govorimo o “lorem upsum” sajtovima. A vidjam i takve. Znam, nestrpljivost je tu, sve se hoce sto pre, i ja sam bio takav. Ali redosled mora da se zna da nebi bilo razocarenja kod posetilaca koji nikada vise nece doci na vas sajt i kada zaista krene sa radom.

E-gold menja pravilnik

E-gold je uneo neke promene u pravilnik, koje morate prihvatiti ako zelite nastaviti sa koriscenjem vaseg E-gold racuna. U delu gde se govori da Egold nece davati vase podatke osim u dva slucaja, dotat je i treci. Do sada je bilo moguce jedino ako postoji sudski nalog ili ako vi to odobrite. Sada je dodato i ako se posumnja na prevaru. Moze ovo da bude dobro u smislu sprecavanja E-gold prevara, jer, dok se dodje do sudskog naloga, prodje dosta toga. A mnogi i nece za neke sitne pare da se mlate po sudovima. Ovako se moze istrazivati i nakon prijave Egoldu o pokusaju hakovanja, scam-a, …